ISBN: 978-953-169-317-2
Izdavač: Hrvatska sveučilišna naklada
Opće informacije: Meki uvez, 200 str, 17x24 cm
Dostupno: Da
Eshatološke vizije u hrvatskoglagoljskoj književnosti. Poetičke i žanrovske značajke Marije-Ane Dürrigl obasiže 212 str. u 6 poglavlja i bavi se jednim od najznačajnijih žanrova hrvatskoglagoljske književnosti u kojoj su se glagoljaši ostvarili kao autori koji su umjeli ostvariti vrijedne jezične umjetnine. Korpus je iz zborničke literature 15. do 17. stoljeća, a obuhvaćaju prijevode djela koja su k nama došla s Istoka (npr. Bogorodičina apokalipsa ili Varohova vizija) i sa Zapada (npr. Dundulova vizija i kraća verzija Pavlove vizije). Žanr vizija pokazuje otvorenost Hrvatske kulturnim utjecajima iz raznih europskih civilizacijskih sfera. Autorica je na primjeru vizija pokazala položaj Hrvatske na susretištu kulturnih utjecaja s Istoka, a glagoljški prevoditelji su preuzimali teme, motive i građu prilagođenu ukusu publike za koju su stvarali. Analizom stila pokazano je da su se u svojim prijevodima-preradama hrvatski popovi glagoljaši ostvarili kao istinski 'pisci i supisci', sposobni da u tekstovima ostvare estetsku vrijednost, koja je i danas prepoznatljiva.
Najopsežnije je poglavlje pod naslovom „Žanrovske i poetičke osobine samostalnih vizija u hrvatskoglagoljskoj književnosti“ posvećeno tzv. samostalnim u hrvatskoglagoljskoj književnosti. Posebna je pozornost usmjerena na polifunkcionalnost vizija, jer su one imale vjersku i poučnu zadaću.
Poglavlje „Male vizije“ posvećeno je vizijama koje se kao epizode nalaze u legendama, Marijinim čudesima ili pak u poučnoj prozi. Prvi je put predložen i pojam „lanca vizija“ a koji se odnosi na dužu verziju Abrahamova viđenja.
U poglavlju „Otvorena pitanja žanrovske pripadnosti nekih srednjovjekovnih vizija“ problematizira se i žanrovska podjela hrvatskoglagoljske književnosti uopće.
Autorica u svojim promišljanjima povezuje poglede hrvatskih paleoslavista i književnih povjesničara E. Hercigonje i D. Fališevac, stranih slavista kao što su K.-D. Seemann, N. Ingham, W.-H. Schmidt i D. Wörn, s nazorima medievista kao što su H. R. Jauss, M. Carruthers i E. B. Vitz.
Marija-Ana Dürrigl je književnoteorijskom analizom pokazala znatnu estetsku vrijednost vizija kao uzbudljivih i alegorijskih putovanja duša kroz zagrobni život te jedan od najpoetičnijih žanrova naše srednjovjekovne književnosti. Na primjeru vizija autorica ilustrira umješnost popova glagoljaša oko 'umjetnosti riječi', otvorenost hrvatske književnosti raznim utjecajima te mogućnost i ograničenje suvremene književnoteorijske analize starih tekstova.