ISBN: 978-953-169-453-7
Izdavač: Hrvatska sveučilišna naklada, Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej Staroga Grada
Godina izdavanja: 2020
Opće informacije: Meki uvez, 255 str.; Format: 23 x 28 cm
Dostupno: Ne
Starogradsko polje – Studija arheološkoga krajolika Sare Popović, pionirski je rad u hrvatskim okvirima koji istražuje, bilježi i analizira promjene kroz povijest do današnjih dana jednoga slojevitog povijesnog kulturnog krajolika. Riječ je o znanstveno utemeljenu inventaru očuvanih povijesnih zapisa različitih razdoblja u suhozidnom krajoliku, identifikaciji najstarijih struktura na osima grčke podjele zemljišta i sukladno tome, smjernica za buduća arheološka istraživanja u ovom rijetko sačuvanom antičkom, helenističkom krajoliku u Hrvatskoj.
Starogradsko polje na Hvaru upisano je 2008. godine na Listu svjetske baštine UNESCO-a kao kulturni krajolik u kojemu je najbolje na Mediteranu očuvana osnovna matrica grčke podjele zemljišta iz vremena utemeljenja kolonije (Faros, IV. st. prije Krista). Iako je povijest istraživanja ovoga prostora relativno duga, nitko do sada nije analizirao što je stvarno najmanje promijenjeno u pravilnim osima kojima su grčki mjernici podijelili polje u 72 pravilna pravokutnika. Dugogodišnjim terenskim radom, analizom povijesnih zapisa, kartografskih prikaza i historijskih fotografija autorica je uspjela odrediti koji su segmenti suhozidnih struktura (putova i terasa) doživjeli najmanje promjene u milenijskim turbulencijama prostora, te koji od njih imaju najveće potencijale za arheološka istraživanja koja će pokazati kako je izgledao prvotni grčki zahvat u ovom drevnom krajoliku.
Sara Popović je pronašla model kojim će registrirati i dokumentirati ostatke suhozidne baštine, njene promjene kroz vrijeme i moguće buduće prijetnje te upotrijebila sve dostupne izvore (povijesne dokumente i kartografske prikaze, arhivske aerofotografije, vlastita snimanja iz aviona ili drona, itd.), a prije svega provjeravala je ovako prikupljene podatke dugogodišnjim, višekratnim terenskim obilascima ovoga velikog prostora. Tako je dobila opsežne i detaljne kataloge pojedinačnih arheoloških nalazišta, putova i terasa te pregledne karte u kojima se lako i brzo mogu uočiti svi relevantni podaci o prostoru.
Knjiga je nezaobilazan putokaz budućim istraživačima Starogradskog polja te cjelovita i sveobuhvatna analiza mediteranskog suhozidnog krajolika može biti i model za istraživanje i interpretaciju sličnih krajolika u Hrvatskoj i Mediteranu.