ISBN: 978-953-169-539-8
Izdavač: Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o.,Staroslavenski institut
Godina izdavanja: 2024
Opće informacije: Meki uvez, 308 str., Format: 17,5 x 24,5 cm
Dostupno: Da
Hrvatsko glagoljaštvo je u temeljima hrvatskoga identiteta i nije čudo što veliki broj umjetnika pokušava do našega vremena uključiti taj kulturni fenomen u svoje vrijeme na način primjeren umjetnosti kojoj autor pripada. Književnici tu prednjače pa je vrlo uzbudljivo promatrati odnos između povijesti i pripovijesti, tj. između onoga što nam povijest može reći o glagoljaštvu i onoga kako književnikova imaginacija prenosi različite povijesne spoznaje ili popunjava praznine koje je povijest ostavila. S obzirom na to da je glagoljaštvo fenomen širi od Hrvatske, da su korijeni gotovo svih srednjevjekovnih slavenskih književnosti velikim dijelom u ćirilometodskoj djelatnosti tema je zanimljiva i za druge slavenske sredine.
Autorica je pročitala oko 250 relevantnih naslova (književnih, književnoznanstvenih, povijesnih) i aparaturom koju je time stvorila analiza 40-ak književnih hrvatskih djela iz raznih razdoblja (Kranjčević, Nazor, Pupačić u stihu, Velimir Deželić st., Velimir Deželić ml., Lovre Katić, Ivan Raos, Hrvoje Hitrec, Mate Maras, Jasna Horvat, Neven Budak, Sanja Ždralović itd., američka književnica Tosca Lee).
S obzirom na to da kao filologinja paleoslavističkog i paleoskroatističkoga usmjerenja odlično poznaje hrvatsko glagoljaštvo da je iznimno zanima kako se spoznaje o tom fenomenu ugrađuju u različitim vremenima u gradnju hrvatskoga identiteta te da zna uočavati važne spoznaje koje nam nudi povijest – i razlikovati one koje nudi povijest od onih koje nam nude filologija i pripovijest, dr. Šimić je napisala odlično znanstveno djelo, vrlo relevantno za razumijevanje hrvatska kulture i opće povijesti.
Temeljna poruka svih književnih djela račšlanjenih u ovoj knjizi jest da je glagoljaštvo jedinstvena pojava vrijedna (u)poznavanja i pojava koja u sebi sadržava poruke relevantne za čovjeka današnjice.
Knjiga je namijenjena književnim povjesničarima, književnim teoretičarima, kroatistima, kroatolozima, slavistima, povjesničarima i drugim istraživačima hrvatske kulturne baštine, ali bit će vrijedan izvor novih spoznaja podjednako akademskoj i široj kulturnoj javnosti koja je zainteresirana za glagoljicu, glagoljaštvo, hrvatsku povijest i književnost.